Podaci koje sakupljaju sateliti Europske svemirske agencije koriste se ne samo za proučavanje utjecaja globalnog zatopljenja na polarna područja već i za predviđanje kako će otapanje leda i podizanje razine mora utjecati na naše ekonomije u slijedećih sto godina.
Gotovo 17 milijuna građana Europske unije živi u državi članici EU-a koja nije njihova država podrijetla. Ovi građani imaju pravo glasati na izborima za Europski parlament u zemlji u kojoj žive, ali veoma mali broj njih to čini. Tako se propušta prilika za stvaranje jedne transnacionalne politike.
Dosadašnji „stavovi“ Hrvatske po pitanju problema klimatskih promjena pokazuju kako proklamativno postoji volja te da ona staje kada dođe do razine provedbe.
Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.
Većina europskih rijeka, jezera i estuarija ne zadovoljava minimalne ekološke standarde zbog visoke razine onečišćenja, pokazuje izvješće Europske agencije za okoliš.
Svake godine gotovo 100.000 Europljana traži azil u zemljama Europske unije, i broj odobrenih zahtjeva je u porastu. Međutim, ovaj fenomen ostaje na marginama debate o pravu na azil, kao i one o proširenju EU.
Ove godine, Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day), koji označava datum kada čovječanstvo potroši sve prirodne resurse koje planeta može obnoviti tijekom godine, obilježen je 1. kolovoza. Rumunjska je jedina zemlja članica EU koja je ušla u ekološki dug nakon ovog datuma.
Unatoč potpunoj dominaciji holivudske kinematografije, svaki treći film distribuiran u Europi je europske produkcije.
