U ovoj sramotnoj praksi, Hrvatska nije izuzetak. Povijest, ako je suditi po ulicama glavnih europskih gradova, pripada muškarcima. Ako su gradski identiteti “muški”, gdje je onda mjesto (i vrijeme) za žene?

Gradovi u Hrvatskoj, ali i diljem Europe, još uvijek su odraz dominacije patrijarhalnog sustava koji ženu smješta u privatnu sferu, u kojoj je njena zadaća primarno i/ili isključivo reproduktivna tj. majčinska.

U kolovozu ove godine, građanke su u Parizu prosvjedovale jer je samo 2,6 posto ulica u glavnom gradu Francuske imenovano po ženama. Još gore, od 166 žena koje imaju svoje ulice u Parizu, većina ih je “počašćena” vlastitom ulicom zato što su bile žene ili kćeri poznatih muškaraca. Feministička grupa Osez le Féminisme stoga je odlučila predano raditi na promjenama – predložile su brojne znanstvenice, umjetnice i revolucionarke za imenovanje novih pariških ulica.

Maria Pia Ercolini, profesorica geografije iz Rima, analizirala je 2012. godine koliko je ulica u glavnom talijanskom gradu posvećeno ženama –

rezultati su bili poražavajući, radilo se o svega 3,5 posto ulica.  Ercolini je napravila Toponomastica femminile Facebook grupu, kao početak svoje kampanje za ispravljanjem ovih neuravnoteženosti, i u inicijativi su joj se pridružile tisuće građana i građanki.

Sukladno zakonu koji je donesen 2007. godine, gradovi u Španjolskoj povlačili su imena ulica koje su se odnosila na članove Francova fašističkog režima. Poruka je bila – nema prostora za fašizam na ulicama, u nijednom obliku. Dio španjolskih gradova nije stao na tome –  u gradovima poput Léona i Valencije, lokalne vlasti su iskoristile ta “slobodna imena” kako bi stvorili potrebnu vidljivost za ženske povijesne ličnosti i preimenovali ulice u čast ženama koje to zaslužuju.

Grad Bruxelles također se okrenuo online crowdsourcingu prilikom nedavnog odabira novih imena ulica. Grad dodaje novih 28 ulica, a stanovnici iz cijele Belgije mogli su podnijeti prijedloge –  to je prvi put da je Bruxelles dao svojim građanima priliku da predlože imena ulica, a među brojnim Od 64 analizirana grada, 11 gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženiprijedlozima su upravo žene, također sustavno zanemarene u dosadašnjim imenovanjima.

Hrvatska – simbolička odsutnost žena u Zagrebu

Katja Vretenar i Zlatan Krajina s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu prošle su godine proveli istraživanje u kojem su zaključili da je sustav modernog Zagreba izrastao u grad muškog roda, dok je žena, unatoč svojoj tjelesnoj prisutnosti, “simbolički odsutna”.

U povodu namjere Grada Zagreba da imenuje park ispred Bookse u Martićevoj ulici imenom književnika, udruga Kulturtreger pokrenula je u svibnju ove godine peticiju ‘Park književnicama!’ .

Naglasili su kako je krajnje vrijeme da Grad ispravi diskriminaciju i nepravdu prema zaslužnim i znamenitim ženama koje su ostavile traga na književni i kulturni život Zagreba . U srpnju je gradska skupština odlučila zanemariti peticiju i imenovati park po piscu Enveru Čolakoviću. Time su još jednom marginalizirali predložene tri književnice (za koje je peticiju potpisalo preko 1.600 ljudi) te ostale žene koje zaslužuju javnu počast Ukupno je analizirano 15010 imena od čega se 297 odnosi na žene, tj. svega 2.37 %Grada Zagreba.

Ponukane željom da potaknemo promjene i istražimo kakva je situacija u gradovima diljem Hrvatske, ne samo u Zagrebu, analizirale smo polovicu hrvatskih gradova, točnije 64 od 128. Pri analiziranju podataka pod ulice nazvane prema ženama nismo uvrstile one koje su nazvane prema (bračnim) partnerima, dakle muškarcu i ženi, jer smatramo da je takvo promatranje žena ‘u paketu’ vid patrijarhalnog iščitavanja. U analizi smo ostavile one nazive koje se muže tumačiti i kao nazive prema fikcionalnim ženskim osobama tj. likovima, što se uglavnom odnosi na razne Gospe i Vile.

Valja napomenuti kako smo se, u slučajevima u kojima nam sami gradovi nisu ustupili kompletne i potpune ispise naziva ulica, koristile građom dostupnom na internetu, za koju je moguće da postoje malena odstupanja i izmjene, ali vjerujemo kako su takva odstupanja minorna i ne bi uvelike utjecala na konačan rezultat. Ukupno je analizirano 15010 imena od čega se 297 odnosi na žene, tj. svega 2.37 %.Gradovi u Hrvatskoj, ali i diljem Europe, još uvijek su odraz dominacije patrijarhalnog sustava koji ženu smješta u privatnu sferu, u kojoj je njena zadaća primarno i/ili isključivo reproduktivna tj. majčinska

“Najbolji” grad Belišće, 11 gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi

Od 64 analizirana grada, 11 gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi. To su: Benkovac, Buje, Buzet, Čazma, Duga Resa, Gospić, Imotski, Ivanec, Novi Marof, Sinj i Slunj.

Najbolje je u analizi prošlo Belišće, grad u kojem su četiri od 49 ulica nazvane po ženama, što je 8,16 posto. Samo devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. To su: Belišće (8,16 %), Čakovec (5.14 %), Hvar (5,20 %), Krapina (5,33 %), Opatija (5,15 %), Orahovica (5,06 %), Požega (6,83 %), Pregrada (5,13 %) i Slatina (6,45 %).

Više od polovice gradova, njih 36, ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama. U tu kategoriju spada većina najvećih gradova u zemlji.

Najveći gradovi – najveći zaborav

Osam najvećih gradova u zemlji (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula,  Slavonski Brod i Karlovac) uvršteno je u ovo istraživanje. Analiza je pokazala sljedeće: Zagreb ima svega 0,95 % ulica nazvanih po ženama, Split 1,89 %, Rijeka 3,75% , Osijek 1,89%, Zadar 3,68 %, Pula 1,61 %, Slavonski Brod 2,84 % i Karlovac 1,46%.

Dakle, pet od osam najvećih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama. Najgora je situacija u Zagrebu (0,95 %), a najbolja u Rijeci (3,75%), iako je teško ovako mizerne postotke nazivati “najboljima”.

Valja reći kako u većini gradova, osim što su u potpunosti marginalizirane u nazivima ulica, po ženama još rjeđe bivaju nazvani veliki gradski prostori od posebnog značaja, poput trgova i parkova. Većina analiziranih gradova nema nijedan trg ili park nazvan po ženi.

Tko su žene po kojima imenujemo ulice?

U nazivima ulica (koje su nazvane po ženama) analiziranih gradova najviše je ulica nazvano po književnici Ivani Brlić Mažuranić (16), književnici i novinarki Mariji Jurić Zagorki (13), slikarici Slavi Raškaj (12) i skladateljici Dori Pejačević (11).Pet od osam najvećih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama

Velik je broj ulica nazvanih po ženama posvećen sveticama (Ulica Svete Lucije u Novom Vinodolskom, Ulica Svete Agate u Novigradu, Ulica Svete Marije u Novalji, Dubrovniku i Zadru, Ulica Svete Margarete u Karlovcu, Prilaz Svete Ane u Bjelovaru, itd.), kao i gospama (Ulica Male gospe u Novigradu, Ulica Gospe od Zečeva u Ninu, Ulica Snježne Gospe u Požegi, Ulica Velike Gospe u Slavonskom Brodu, Ulica Gospe od Mira u Šibeniku, Ulica Gospe kraj kora u Trogiru, itd.), ali i vilama (Ulica Vile Velebita u Metkoviću i Ninu).

Mapirane ulice iz H-Alterove analize možete pronaći na mapi.

Umjesto zaključka

U analiziranim gradovima nismo pronašle nijednu ulicu nazvanu prema ovim ženama, stoga nudimo ovaj popis kao početnu inspiraciju za buduća i (nadamo se) skorašnja (pre)imenovanja ulica diljem zemlje:

Nada Dimić, Daša Drndić, Božena Begović, Anka Berus, Paula Landsky, Marija Braut, Mirjana Gross, Nada Mihelčić, Vesna Krmpotić, Mare Žebon, Katarina Dujšin Ribar, Mara Čop Marlet, Dunja Rihtman-Auguštin, Vinka Bulić, Elza Kučera, Ivana Tomljenović Meller, Žarana Papić, Olga Pavlinović, Vera Dajht Kralj, Nada Klaić, Jelena Krmpotić-Nemanić, Vanda Kochansky-Devidé, Jasenka Kodrnja, Zoja Dumengjić, Nives Kavurić-Kurtović…