Rumunjska, jedina zemlja članica EU koja konzumira manje prirodnih resursa od svjetskog prosjeka
Ove godine, Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day), koji označava datum kada čovječanstvo potroši sve prirodne resurse koje planeta može obnoviti tijekom godine, obilježen je 1. kolovoza. Rumunjska je jedina zemlja članica EU koja je ušla u ekološki dug nakon ovog datuma.
Rumunjska, jedina zemlja članica EU koja konzumira manje prirodnih resursa od svjetskog prosjeka
Ove godine, Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day), koji označava datum kada čovječanstvo potroši sve prirodne resurse koje planeta može obnoviti tijekom godine, obilježen je 1. kolovoza. Rumunjska je jedina zemlja članica EU koja je ušla u ekološki dug nakon ovog datuma.
Foto: overshootday.org
Dan ekološkog duga je dan kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premaši ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. 2018. taj dan je obilježen 1. kolovoza, najranije otkako je čovječanstvo ušlo u ekološki dug, početkom 70-ih godina 20. stoljeća.
Gotovo sve države članice EU, počev od Luksemburga koji je svoje prirode resurse potrošio već 19. veljače, iskoristile su svoju kvotu znatno prije 1. kolovoza, kako pokazuje naš grafikon. Jedino je Rumunjska dostigla svoju godišnju kvotu 8. kolovoza, dok je EU prosjek između 10. i 11. svibnja. Možete provjeriti broj dana ekvivalentan svakom datumu (za ovu godini) u ovoj tabeli.
Iako se sedam od deset država članica EU koje najbrže konzumiraju svoju kvotu prirodnih resursa nalazi među deset najbogatijih zemalja prema BDP-u po stanovniku, ne postoji direktna veza – osim, još jednom, u slučaju Luksemburga – između bogatstva stanovništa određene zemlje i brzine kojom ista troši svoju kvotu resursa. Države poput Irske ili Njemačke imaju bolje rezultate u odnosu na baltičke zemlje.
Svake godine, Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network) izračunava koliko je dana Zemlji potrebno da apsorbira ekološki otisak čovječanstva. Ostatak godine čini globalni dug. Dan ekološkog duga se izračunava dijeljenjem biokapaciteta planete (količina prirodnih resursa koje Zemlja može generirati u jednoj godini) sa ekološkim otiskom čovječanstva (potražnja čovječanstva u toj godini). Tako dobijeni broj se potom pomnoži sa 365 da bi se dobio datum Dana ekološkog duga.
Čovječanstvo trenutačno koristi prirodne resurse i ekološke usluge na globalnoj razini 1,7 puta brže nego što Zemlja može obnoviti, odnosno 2,8 puta brže u prosjeku u EU. Od 1961. godine, iz koje potiču prvi statistički podaci Ujedinjenih nacija, potražnja čovječanstva za prirodnim resursima je od održive uveliko premašila granice onoga što planeta može regenerirati. Čovječanstvo je ušlo u ekološki dug još početkom 70-ih godina prošlog stoljeća.
Ipak, postoji jedan pozitivan podatak. Dan ekološkog duga se pomera unapred manjom brzinom, u posljednjih pet godina za manje od jednog dana godišnje, za razliku od ranih sedamdesetih godina, kada se pomerao u prosjeku za tri dana svake godine.
