Prema posljednjem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o stanju voda u Europi, samo 40% rijeka, jezera, prijelaznih i priobalnih voda zadovoljava ekološke standarde propisane Okvirnom direktivom EU o vodama. Ova direktiva, usvojena 2000. godine, uspostavlja okvir za procjenu, upravljanje, zaštitu i unaprijeđenje kvalitete vodnih resursa u Europskoj uniji i ima za cilj zaštitu javnog zdravlja, ekosustava i biološke raznolikosti. Temeljem ove direktive države članice su bile obvezne osigurati zadovoljavajuće ekološko stanje voda do 2015, međutim većina država je još uvijek daleko od dostizanja tog cilja.

Estuariji su najonečišćenija vodna područja u EU (manje od 29% vode je “dobre“ ili “visoke“ kvalitete), dok je skoro polovica jezera (49,5%) u dobrom ekološkom stanju.

Dok se postotak površinskih vodnih tijela čije je ekološko stanje ocijenjeno kao dobro ili visoko nije bitno promijenio tijekom posljednjih godina (u cijelini 37%), postotak onih čije ekološko stanje nije zadovoljavajuće je porastao sa 48,5% na 59%, što je dijelom posljedica povećanja broja analiziranih vodnih tijela.

Estonija, Slovačka i Rumunjska predvode po broju rijeka čije je ekološko stanje ocijenjeno kao “dobro“ ili “visoko“, dok su Poljska, Luksemburg i Njemačka najlošije plasirane.

Kada je riječ o jezerima, najveći broj onih koja su ocijenjena s “dobrim“ ili “visokim“ ekološkim stanjem nalazi se u Austriji, za kojom slijede Švedska i Estonija, dok su Nizozemska, ponovno Poljska i Rumunjska na začelju liste.

Glavne onečišćujuće tvari prisutne u površinskim vodama su živa, ostaci pesticida, kao i tvari koje ispuštaju tvornice za preradu otpadnih voda i otpada. Europska agencija za okoliš uočava međutim izvjesne pomake kada je riječ o izoliranju onečišćujućih tvari, što “ukazuje na to države članice napreduju u identificiranju izvora onečišćenja“.

Kada su u pitanju podzemna vodna tijela, kvaliteta vode je u prosjeku znatno viša (74% ima zadovoljavajuće kemijsko stanje). Glavni izvor onečišćenja podzemnih voda su nitrati i pesticidi koji se koriste u poljoprivredi, kao i otpadne vode koje se ne odvode u kanalizaciju i napušteni industrijski kompleksi.

Glavni faktori koji negativno utječu na ekološko stanje rijeka i ostalih površinskih vodnih tijela su, prema važnosti: morfološke promjene rijeka i jezera (40%), onečišćenje tvarima koje se koriste u poljoprivredi i kiselim kišama (38%), točkasti izvori onečišćenja (18%) i ekstrakcija (7%).

Izvješće Europske agencije za okoliš se temelji na mjerenjima izvedenim u razdoblju 2015-2018. na ukupno 111.000 površinskih vodnih tijela (od kojih 80% čine rijeke, 16% jezera, a 4% prijelazne i priobalne vode) i 14.400 podzemnih vodnih tijela.